Gabor Lendjel / Subotica, Jugoslavija, 11. aprila 1951. godine / Madjar / Srednja muzicka skola u Subotici (odsjek violoncelo) / Muzicka akademija u Sarajevu (pored violoncela, pohadjao teoretski odsjek i kompoziciju) / osnovao grupu Suze Mladih Krokodila (svira gitaru i komponuje) / clan grupe Entuzijasti (svira gitaru i komponuje) / Festival Omladina '71 (osvojeno 1. mjesto publike sa kompozicijom "Padao je sneg") / muzicki saradnik TV Sarajevo, saradnja i poznanstvo sa Duskom Trifunovicem. Radi kao producent, aranzer i kompozitor sa vecinom tadasnjih pjevaca i grupa, kao sto su: grupa Rock, Iver, Neda Ukraden, Jadranka Stojakovic, Kemal Monteno, Mahir Palos, Ranko Boban, Narcis Vucina, Slobodan Samardzic i drugi) / osniva grupu Teska Industrija (kompozitor i aranzer skoro svih pjesama, svira klavijature, snimljeno 3 LP i 7 single ploca) / saradnja sa grupom Indexi (festival "Opatija" pjesma "Ti si mi bila u svemu naj, naj, naj...") / saradnja sa pozoristima, TV i filmskom industrijom (pisanje muzike za predstave, TV drame i filmove, Sarajevo "Vas slager sezone '78", 1. nagrada strucnog zirija - "Jesen umire na vodi" u izvodjenju Bisere Veletanlic) / radi kao kompozitor, aranzer i muzicki producent na Radiju Novi Sad, a na TV Novi Sad radi kao muzicki urednik / prva Rock Opera na madjarskom jeziku (komponuje rock operu "Zelenokosa" koja postize veliki uspeh u cijeloj bivsoj Jugoslaviji i Segedinu.) / ...

Dr Stjepan Stipica Kalogjera, skladatelj, aranzer, dirigent i producent, rodjen je u Beogradu 24. svibnja 1934. godine. Glazbom se bavi od svoje seste godine. Prvi instrument mu je bila violina, a kasnije truba i glasovir. Pohadja Glazbenu skolu pri zagrebackom Konzervatoriju od 1948. do 1952. godine, kada upisuje studij medicine na zagrebackom Medicinskom fakultetu, gdje je diplomirao 1962. godine. U medjuvremenu intenzivno se bavi zabavnom glazbom svirajuci u raznim sastavima. Nakon jednogodisnje turneje po Njemackoj i Francuskoj, 1957/1958. godine, postaje clanom Plesnog orkestra Radio Zagreba kao trubac, a kasnije kao klavijaturista, te na kraju producent. Od 1958. godine pocinje skladati zabavane melodije, te pise prvi aranzman za veliki orkestar. Napisao je preko 4000 aranzmana za razlicite sastave (od comboa do simfonijskog orkestra). Sudionik je mnogih festivala, te dobitnik mnogobrojnih nagrada za skladbe i aranzmane. Suradjivao je sa mnogim vrhunskim skladateljima i pjevacima.

Milivoje Mica Markovic je klarinetista, tenor, sopran i alt saksofonista. Rodjen je 20.03.1939. godine u Zagrebu. Gimnaziju i cetiri godine muzicke skole "Franjo Kuhar" pohadjao je u Osijeku. Tokom 1956. godine pocinje da svira na igrankama sa orkestrom "Plavi 9". U Beograd dolazi 1957. godine i nakon polozene audicije postaje clan Udruzenja dzez muzicara Beograda. Zapocinje studije prava i paralelno nastavlja skolovanje u muzickoj skoli "Josip Slavenski" gde i diplomira 1959. godine u klasi prof. Franje Partlica. Iste godine slede prvi nastupi kao klarinetiste sa Velikim dzez orkestrom "Branko Krsmanovic" koji je vodio Milan Kotlic. Tokom narednih godina, sve do 1962. godine kada odlazi na angazman u Nemacku, aktivno svira na beogradskoj dzez sceni.

Muzicki CV (Curriculum Vitae) je bitna rubrika na web stranici Barikada. Nemoguce ju je formirati bez tijesne suradnje sa onima o kojima bi ona i pisala. Rijec je o osobama iz muzickog businessa koje su mu svojim velikim radom i osobnim uticajima dale izvanredan doprinos. Bez njih bi taj segment nase kulture bio drugaciji - u svakom slucaju, siromasniji. Objavljujemo prvi prilog u kojem vam predstavljamo gospodina Veljka Despota - diskografa, novinara, urednika i producenta diskografskih izdanja, osnivaca, vlasnika i direktora izdavacke diskografske tvrtke, dugogodisnjeg novinara i urednika u tisku, na radiju i televiziji, uglednog clana strukovnih udruga u Hrvatskoj i svijetu...

Zafir Hadzimanov je rodjen 12.12.1943. godine U Kavadarcima - Makedonija, od oca Vasila (magistra farmacije i etnomuzikologa) i majke Vere (domacice). Gimnaziju i muzicku skolu zavrsava u Skoplju, gdje cini i prve veoma uspjesne profesionalne korake u svijetu pozorista i muzike. 1962. godine upisuje "Fakultet dramskih umjetnosti" u Beogradu i 1967. godine diplomira sa odlicnim uspjehom u klasi prof. Mate Milosevica. Jos kao student glume postize izvanredne uspjehe - kako u teatru, tako i u svijetu filma i show businessa. Osvaja prve znacajne autorske i interpretatorske nagrade na svim tadasnjim jugo - festivalima: Beograd, Zagreb, Opatija, Split, Skoplje… ali i na internacionalnim festivalima u Sopotu - Poljska i Varaderu - Kuba.

Rodjen sam 1967. u Bjelovaru, a veliku vecinu zivota sam zivio u Djurdjevcu. Tamo sam radio na lokalnom radiju (od 1983. do 2001.), no stvari su se pocele odvijati vrlo lose jer je novi direktor postavio programsku shemu u kojoj je osnovica zabavna i narodna (novokomponirana) glazba, tako da su moje emisije bile samo nekomercijalni i nepotrebni "teret". Kasnije sam karijeru nastavio u glasovitom glazbenom klubu "Podravac", u susjednom Virju gdje sam sa Davor Ivancanom – Defom radio iskljucivo na promoviranju nezavisne scene. Tijekom dvije i pol godine rada "Podravca", prodefiliralo je oko stotinjak izvodjaca uglavnom sa slovenske i hrvatske scene (Majke, Hladno pivo, Overflow, Don't, Strelnikoff, The Stuff, Res Nullius, Phantasmagoria, Sumski, Pat Ambulance, Not 4 Sale, Maroderi, Legen...).

Muzicki Curriculum Vitae bi trebala biti nova MBB rubrika koja bi imala zadatak da nam bolje predstavi licnosti iz muzickog businessa koje nisu muzicari, ali ciji je rad, ipak, vezan za muziku. Sve te licnosti su svojim djelovanjem dale veliki doprinos razvoju muzickih scena na kojima su djelovale. Dubravko Jagatic, novinar i muzicki promotor iz Zagreba, jedna je od tih licnosti. Upoznajmo ga bolje.

Bogata je muzicka biografija sansonjera Lade Leskovara. Stekao je veliku popularnost u bivsoj Jugoslaviji. Pjevaci se pamte po pjesmama. Lado Leskovar ih je snimio vise od 300, a uz njegovo ime se veze i pjesma Potrazi me u predgradju sa kojom je Lado 1964. godine pobijedio na Opatijskom festivalu. Njegov zivotni put nije ispunila samo muzika. Treba spomenuti i bogatu filmsku karijeru, znacajnu diplomatsku karijeru i mnogobrojne prijatelje koje je stekao sirom svijeta. Lado jos uvijek pjeva.

Za Branimira Baneta Loknera, Lokca, medju mnostvom epiteta na racun njegovog svakodnevnog multimedijalnog rada - svakako se moze reci i da je "Dobri duh ex i sadasnje YU rock scene". Lokac je poslenik i entuzijasta koji decenijama druguje sa pop i rock muzikom, sa njenim znanim i poluanonimnim akterima munjevito reagujuci na svaki novi izdanak, na pojavu nekog benda i autora bez obzira da li isti poticu iz centara ili "provincije" ex-jugoslovenskih prostora. Demo snimci ili tek ostancani nosaci zvuka obavezno se nalaze pod Banetovim istancanim i iskusnim kritickim pogledom. Ako se od istih bar nesto kvalitetno moze izvuci, budite sigurni da ce Lokac ucinite sve da se za ine aktere procuje, ako nigdje drugdje, ono bar u nekoj od njegovih novinskih kulumni, u nekoj od njegovih autorskih radijskih emisija.

Aleksandar Sasa Lokner je karijeru muzicara orijentisanog ka rock vodama zapoceo sa 13 godina. Inace, zavrsio je srednju muzicku skolu - odsjek za klavir. Prvi bend u kojem je svirao klavijature zvao se Stratosfera. Izvodili su fusion varijantu rocka. Njegov drugi bend, u ono vrijeme veoma prestizan, zvao se Potop. Izvodili su varijantu fusion jazz rocka. Druzenje sa Nesom Milosavljevicem, frontmanom niske grupe Galija, rezultiralo je Nesinim pozivom da se Sasa pridruzi njegovoj grupi, sto je on i prihvatio. Na jednom od koncerata grupe Galija, Sasa Lokner dobija ponudu od Bajage da se pridruzi bendu Bajaga i Instruktori. Od tada i krece Sasin kontinuiran studijski rad, kao i gostovanja na albumima mnogih ovdasnjih pop, rock i estradnih vedeta. On je do danas svirao, snimao, radio aranzmane i produkciju na preko 200 albuma muzicara iz nekadasnje Jugoslavije i danasnje SCG.

Radmila Mikic - Miki zapocela je svoju karijeru 1960. godine, nastupajuci u ORFEUMU. To je bio muzicko-scenski kabare, a nalazio se pod velikim satorom na platou iznad Trga Slavija u Beogradu. Prateci se na gitari izvodila je "kaubojske" pjesme. Radilo se o repertoaru hilibili i kantri vestern muzike. Specificnost njenog nastupa karakterizirala je pored odjece, gitare i nacin pjevanja koji je sadrzavao jodlovanje, koje je inace, karakteristicno za alpsko podrucje, a u ovim pesmama javljao se kao uticaj njemacke kulture na americkim prostorima. Prilog pripremio: Milivoje Mica Markovic iz Beograda, SCG.