www.BARIKADA.com
Muzicki web portal svih zemalja ex YU (i jos malo sire)





Dinko Husadzic Sansky - Pogled na jazz
Reklamno mjesto 1
Davor Hrvoj - Jazz Connections
Reklamno mjesto 2
Summer Music School Pucisca
Reklamno mjesto 3
Davor Matosevic (singer-songwriter)
Reklamno mjesto 4
exYUsingles - Istorijat muzike ex YU
Webmaster - Kontakt e-mail


Optimizirano za
IE i 1024 x 768

Dragutin Matosevic feat. Esad Prcic - Tulipani



ExYUsingles - Istorijat muzike ex YU
  Barikada - World Of Music - Vremeplov - Nadirov spomenar

ANICA ZUBOVIĆ
Biografija

Tko se još može sjetiti Anice Zubović?

Dragi citatelji,
Ovaj puta cu naše putovanje u ex YU muzickom vremeplovu poceti obrnutim redom, prvo sa našim vremenom, a poslije sa prošlošcu. Nedavno je u zagrebackom Vecernjem Listu objavljen jedan intervju sa gospođom Anicom Zubovic. Onima kojima to ime ništa ne znaci, moram objasniti da je svojevremeno Anica Zubovic bila jedna od najpoznatijih jugoslovenskih pjevacica zabavne glazbe. U tom clanku je gospođa Zubovic objasnila, kako sada, u starim danima, živi pod teškim uslovima u Zagrebu, u Hrvatskoj. Kada sam procitao taj clanak, veoma potišteno sam pomislio - "vecina država u svijetu ima za svoje poznate umjetnike sredstva za njihove penzije i starosno obezbjeđenje, a mi smo od toga još jako daleko". Nije ona jedina osoba na našim prostorima kojoj je raspadom Jugoslavije egzistencija uništena, ali ona je zaista bila poznata umjetnica koja je veoma mnogo pridonijela kvaliteti i nivou zabavne glazbe 50-tih i 60-tih godina. Napravimo sada vremenski skok u vec daleku 1932. godinu.

Anica Zubovic je rođena u Zagrebu, 28.03.1932. godine. O njenoj mladosti i roditeljima nemam, na žalost, nikakvih podataka. Poznato mi je da je Anica još kao mlada djevojka pocela pohađati glazbenu školu "Pavao Markovac". Kao pjevacica klasicne glazbe (mezzosopran) dobila je stipendiju za usavršavanje u Beogradu. Slijedila je stipendija za daljnje obrazovanje u Becu. Rastrgana između svoje ljubavi - Ðorđa Dimitrijevica, studenta medicine i odlaska u Bec, ona se je odlucila da ostane u Zagrebu, sa Đ. Dimitrijevicem. Time je zapecatila svoju karijeru operne pjevacice. Udajom za njega, 1954. godine, startala je i njena karijera u zabavnoj glazbi. Ovaj brak je trajao do 1959. godine, a Anicin sin iz tog braka, Mišo, danas živi u Grazu sa dvoje svoje djece i cesto prima mamu u posjete.

U 50-tim godinama XX vijeka, Anica Zubovic je pocela pjevati narodne međumurske pjesme, kao na pimjer, "Rožica sam bila" . Pjevala je i dalmatinske narodne pjesme u duetu sa Vilmom Isler. Ponekad je damatinske narodne pjesme pjevala u kvartetu sa Borisom Nikolicem, Silviom Sutlovicem i Vilmom Isler. Dalmatinske narodne pjesme su bile veoma mnogo svirane u radio programima tih, pedesetih godina.

Poziv Nikice Kalogjere da snimi pjesmu "Negdje u dalekom svijetu" - koja je iz filma "Crvene podvezice", rezultirao je velikim radijskim hitom koji se stalno mogao cuti na radio programima. Ja sam cesto u to vrijeme bezuspješno pokušavao dobiti kino kartu za dobar "western" ili kako smo mi onda govorili "kaubojski film". Moralo se je cekati u redu pred kinom i po nekoliko sati, da bi se dobila karta. Kad bi se konacno došlo do kase, karte su cesto vec bile rasprodane! U završnim scenama tih filmova, kada bi glavni junak trebao da "sredi" lošeg momka, publika bi navijala kao na nogometnoj utakmici. Culi bi se uzvici: "Udri ga, ubij ga ..." i slicni. Jedan od veoma popularnih tadašnjih filmova, bio je upravo i ovaj - gore navedeni film.

Slijedeci, još veci uspjeh Anice Zubovic, bila je njena interpretacija pjesme sa talijanskog festivala u San Remu, 1958. godine - "Poput bršljana". Ti uspjesi su Anici Zubovic donijeli poziv za prvi Opatijski festival, 1958. godine. Na festivalu je došla u društvo sa Beti Jurkovic, Marjanom Deržaj, Lolom Novakovic i Zdenkom Vuckovic. Od muškaraca su na tom festivalu pjevali: Ivo Robic, Toni Kljakovic, Dušan Jakšic i Duo sa Kvarnera. Na Opatijskom festivalu je svaki pjevac pjevao više pjesama. Dvije pjesme Anice Zubovic - "Okrecem listove kalendara" i "Plavi lan" bile su veoma lijepo primljene od strane opatijske publike.

Pjevajuci i dalje na Opatijskom, Splitskom i mnogim drugima festivalima, Anica Zubovic je i dalje uspješno gradila svoju karijeru. U drugoj polovici 50-tih godina, tocnije receno, 1959. godine, preselila se je sa drugim mužem i sinom u Beograd. Na to su je naveli dobri uslovi koje joj je ponudio Radio Beograd. U to doba je neka hrvatska pjevacica mogla biti popularna u Srbiji ili obrnuto. Kako se vremena mijenjaju!? Na cemu ili do koga to leži???

Vec krajem 60-tih godina, Anica Zubovic je prešla u pozadinu, t.j. njena popularnost je primjetno postala manja. Postavši udovicom, u vec trecem braku, Anica Zubovic se je 1981. godine vratila u rodni Zagreb. Poslije povratka je još par godina pjevala u Zboru Radio Zagreba. Ponekad su se i dalje u radio programima mogle cuti njene pjesme. Kratko prije raspada Jugoslavije uspjela je da proda svoju kucu u Beogradu i to za desetinu njene stvarne vrijednosti. Problemi za Anicu Zubovic su poceli onog momenta kada je trebala dobiti penziju. Deset godina staža u Hrvatskoj i 21 godina u Srbiji izrodili su se u jednu veoma slabu penziju! Interesantan detalj je, da Anica Zubovic danas živi u Grebengradskoj ulici na Trešnjevci, a Trešnjevka je staro radnicko naselje grada Zagreba.

Neke od poznatih pjesama Anice Zubovic vec sam naveo, ali jedna kronološka lista nekih njenih najvažnijih pjesama donosi ipak bolji pregled njenog pjevanja. Kao što vidite lista i pocinje i završava sa ružama!

Naziv

Kompozitor

Godina

Rozica sam bila

Narodna

1955.

Negdje u dalekom svijetu

Livingston / Evans

1956. / 1957.

Poput brsjana

Seracini

1957.

Okrecem listove kalendara

Dukic

1958.

Stih u pijesku

Nardelli

1959.

Izgubljen trag

Radic

1960.

Iluzije

Kustan

1961.

Maskare

N. Kalogjera

1962.

Oblaci lete

A. Kabiljo

1963.

Utopija se misec

Radic

1964.

Bele roze

Koerbler

1966.

Ja i danas rado poslušam pjesme koje pjeva Anica Zubovic, jer ona ima divan, kristalno jasan i školovan glas, ali moram iskreno reci da je kao mladi decko i nisam previše volio. To leži na izboru njenih pjesama, jer je ona pretežno pjevala tužne i melankolicne pjesme. Mlado stvorenje je ipak puno veselja i optimizma i ima malo razumjevanja za tugu - barem je tako bilo kod mene. Veselilo bi me da i današnja mladost ima taj optimizam i da na život gleda sa veseljem.


Anica Zubovic, David Dezso i Ljubo Kuntaric / Opatija (2008)

Reakcija:

Poštovani g. Efendić,
Već tri godine čitam taj tekst na internetu i primorana sam da Vam javim kako ima netočnih navoda. Prvo: rođena sam 28.03., znači, ožujka (odmah ispravljeno, op.a.). Drugo: u Beograd sam otišla sama bez nekog izmišljenog muža. To što ste Vi prepisali iz novina (je) što se piše o meni, a znate da novine pišu što im je volja. Trebali ste se obratiti meni i pitati me što Vas zanima, a ne javno davati pogreške i neistine. Isto je učinio i Croatia Records. Napisali su da sam šesdesetih "prekinula nit". Kakvu nit? Pa ja sam pjevala na svim festivalima "Opatija", "Split", da ne nabrajam (dalje), a 1973. godine dobila sam "Zlatni mikrofon" za interpretaciju na festivalu "Vaš šlager sezone" u Sarajevu, za pjesmu Kemala Montena, "Iz dnevnika jedne žene". U to vrijeme sam gostovala po Rusiji. Da ne govorim, i na svim festivalima "Beogradsko proleće" i "Starogradske pjesme", sve do 1989. godine i to pjesme hrvatskih kompozitora: Stjepana Mihaljinca, Vilija Čakleca, Miše Doležala itd. Za vrijeme rata sam pjevala na "Bedemu ljubavu" i na svim humanitarnim koncertima. 2003. godine sam cijelu godinu pjevala po Hrvatskoj zahvaljujući mladom kazališnom baritonu Ronaldu Brausu, koji me je angažirao. 2006. godine sam pjevala na "Opatijskim serenadama". U "Slovenskom domu" sam pjevala za pokojnu kolegicu Majdu Sepe. Tjedan dana kasnije i u Bjelovaru, uz orkestar Miljenka Prohaske, sa mojim brojnim mlađlim kolegama. Ove godine pjevala sam u Opatiji za sjećanje na Ivu Robića u organizaciji Davida Dezsoa i tu sam imala frapantan uspjeh. Još sam uvijek u punoj formi. A to što Vi niste moj poklonik, pa kako bi to izgledalo da svi vole jedno. Budite ljubazni, pa ispravite puno toga, nemojte progutati (sve) što novine pišu. Pišu i da umirem od gladi. Ja mislim da se to na slici ne vidi i da dobro izgledam za 76 godina. Hvala! S poštovanjem, Anica Zubović.


Anica Zubović - Životopis

Rodjena sam 28.03.1932. godine u Zagrebu, od oca Milana i majke Angele, rodj. Godina. Od kad pamtim, u nasem domu se sviralo i pjevalo. Otac je bio glazbenik, a majka je lijepo pjevala.
Pamtim svoj prvi nastup na jednoj oficirskoj zabavi u Karlovcu, kad sam, bez da sam ikoga pitala, dosla na pozornicu i otpjevala "Marijanu", Vlahe Paljetka. Bilo je to u ljeto 1937. godine.

1938. Majka me upisuje u "Djecje carstvo" pod nadimkom "Maca", kojim me i danas moji blizi prijatelji zovu. "Carstvo" su tada vodili: kazalisni glumac Tito Strozzi i knjizevnik Mladen Sirola. Tu sam naucila i pjevala niz pjesama za djecu.

1941. U Beogradu sam pozvana pjevati na dvoru za majcin dan. Pjevala sam makedonsku pjesmu "Biljana platno belese", a na harmonici me je pratio moj otac.

1942. U Zagrebu sam se upisala u glazbenu skolu i pocinjem svirati klavir. Pjevam u crkvi sv. Josipa na Tresnjevci, solo i u zboru.

1946. Pjevam u zboru gimnazije, a nas glazbeni pedagog, prof. Josip Zavrski, izdvaja nas 6 djevojcica u sekstet. Ubrzo postajemo poznate i nastupamo pod imenom "Omladinski sekstet": gostujemo u Splitu, Rijeci, Beogradu i na otoku Rabu, gdje smo pjevale pred ceskom publikom, te smo dobile poziv za gostovanje u Pragu. Sekstet je znacajan, jer je u ono vrijeme imao svog skladatelja, svjetski poznatog dirigenta Lovru pl. Matacica. Buduci da je njemu bio zabranjen rad od strane komunistickog rezima, izvodili smo njegove kompozicije pod napomenom - od nepoznatog autora. Bili smo i sluzbeno sekstet Radio stanice Zagreb.

1948. Miljenko Prohaska, skladatelj i dirigent, pozvao me je pjevati uz pratnju njegovog orkestra pjesme iz americkih filmova. Pjevala sam pod pseudonimom Anita Godina; kao ucenica muzicke skole nisam smjela pjevati zabavnu glazbu. Do 1952. godine pjevala sam izvorne narodne pjesme uz Tamburaski orkestar Radio stanice Zagreb.

1952. Upisujem studij pjevanja. Iste godine, kao perspektivna mlada pjevacica, poslana sam u Beograd, u "Operni studio". Zapazena od beckih pedagoga dobivam ponudu za stipendiju i daljnje skolovanje na konzervatoriju u Becu.

1953. Vracam se u Zagreb i u to vrijeme upoznajem svog buduceg supruga, 1954. rodio se nas sin.

1956. Pocinje eksperimentalni program zagrebacke televizije u reziji Antona Martija. Bila sam prva pjevacica koja je pjevala i sama najavljivala svoje pjesme.

1957. Nas poznati skladatelj dr. Nikica Kalogjera obradjuje pjesmu iz filma "Crvene podvezice" koju pjevam pod nazivom "Negdje u dalekom svijetu". Pjesma je snimljena za Radio Zagreb, na kojem se i danas emitira.

1958. Na festivalu u San Remu, izvedena je pjesma "L'Edera"; koju je pjevala Nila Pizzi. Nikica Kalogjera preko noci pise aranzman za moj glas i simfonijski orkestar. Vec nakon nekoliko dana snimila sam tu pjesmu pod nasim nazivom "Brsljan". Hrvatske radio stanice i danas je rado emitiraju.
Te iste godine pocinje i Opatijski festival. Pjesmom "Okrecem listove kalendara" (tekst Drago Britvic, skladatelj Dragisa Dukic) osvajam prvu nagradu zirija. Daljnjih 10 godina sudjelujem na tom festivalu, te redovito osvajam jednu od prvih nagrada. Najdraza mi je 1963. godina s pjesmom Aleksandra Necaka, "Kad jednom odes". Sudjelujem na festivalima u Zagrebu, Splitu, Beogradu, Ljubljani, Krapini, Osijeku, Skoplju i Pristini.

1959. Snimam svoju prvu samostalnu plocu, "Brsljan", za PGP RTB. Tih godina cesto pjevam tada popularne jazz standarde s Jazz orkestrom Radio televizije Beograd, s dirigentom Vojislavom Simicem i Jazz orkestrom Milana Kotlica.

1959. Pjevam za postrojbe UN-a na Sinaju.

1959. U Parizu zastupam Radio difuziju Jugoslavije, te pjevam na koncertu "Jazz na elizejskim poljima"u organizaciji Jacquesa Dievala, a uz pratnju orkestra Michela Legranda i tria Horsta Jankowskog. Nakon toga nastupam u Monte Carlu, Kölnu, Hamburgu, Becu, na Siciliji u Taormini. U medjuvremenu, gostujem po cijeloj Jugoslaviji.

1961. Na velikom natjecanju pjevaca Jugoslavije, u Beogradu, osvajam "Zlatni mikrofon".

1962. Na festivalu u Pesaru, sa pjesmom D. Ristica, "Dobro jutro Italija", u duetu sa Dusanom Jaksicem i osvajamo drugu nagradu.

Jugoslavenska koncertna direkcija organizira prvu turneju po SSSR-u koja traje dva mjeseca. Sudjelovala sam na osam turneja, snimila sam plocu, te niz emisija za radio stanice i TV postaje SSSR-a.
Obisla sam i sve zemlje istocnog bloka - Bugarsku, Madjarsku (u kojoj sam snimila LP plocu sa mojim kolegama), Rumunjsku, Cehoslovacku, u Poljskoj sam bila na festivalu i isto snimila plocu. Moje ploce dokumentiraju to razdoblje.

1963. Gostovala sam sa kvartetom "4M" na Siciliji u Taormini, uz svjetske umjetnike: Charlesa Aznavura, Ritu Pavone i Xaviera Cugata. Tu sam kao nagradu dobila "Zlatni narandjin cvijet".

1964. "Hrvatski radio sat" iz Clevelanda, organizira moje koncerte u Clevelandu i Detroitu. Za tamburaski orkestar americkih Hrvata, moj otac je napisao obrade pjesama. Nakon 24 izvedene pjesme, na bis smo izveli pjesmu "I'm in the mood for love". Tih godina snimam ploce za "Jugoton" PGP RTB i Diskos . Snimam i niz TV emisija.

1966. Odrzan je svjetski festival zabavne glazbe u Rio de Janeiru na kojem sam od renomiranih kolega koji su bili u ziriju - Yma Sumac, Henry Manzinni i Horst Jankowski - dobila priznanja za interpretaciju. Kao gost iz Beograda bio je dirigent Jazz orkestra, Vojislav Simic.

1968. Sudjelovala sam na koncertima u Canadi.

1970. "Vas slager sezone" u Sarajevu. Pjevam pjesmu Kemala Montena "Iz dnevnika jedne zene" i osvajam "Zlatni mikrofon" (drugi po redu) za interpretaciju.
Snimam plocu "Grk Zorba". Na premijeri tog filma, glumac Anthony Quinn dobio je na poklon, moju tek snimljenu plocu.

1971. Natjecanje pjevaca iz cijele Jugoslavije u Osijeku "Zlatni glas Jugoslavije" - osvajam srebrnu medalju.

1959. - 1987. Nastupam na festivalima "Beogradsko prolece", te na vecerima starogradskih novo skladanih pjesama, te osvajam niz nagrada za interpretaciju.

1987. Odrzala sam solisticki koncert u Beogradu, u "Domu sindikata", uz pratnju orkestra Petra Sama, a gosti su bili: Gaby Novak, Kemal Monteno, Dusan Jaksic i Djordje Marjanovic.

1991. Sudjelovala sam u nizu humanitarnih koncerata, te na mirnom posvjedu "Bedem ljubavi".

1995. Odlikovana sam za svoj umjetnicki rad "Redom Danice Hrvatske" sa likom "Marka Marulica".

2003. U izdanju "Croatia Records" snimljen je CD mojih najvecih uspjeha pod nazivom, "Antologija".
Iste godine, mladi operni pjevac Ronald Braus, poziva me da gostujem u Rovinju na Crvenom otoku. Bio je to veliki uspjeh, nakon toga slijedili su koncerti po Hrvatskoj.

2006. Odrzan je koncert "In memoriam Majdi Sepe", u Slovenskom domu u Zagrebu, u organizaciji Ronalda Brausa i balet majstora Dinka Bogdanica. Cijeli koncert pratio je na klaviru skladatelj i dirigent Stjepan Mihaljinec.
Iste godine pozvana sam na koncert "Opatijske serenade" na kojem su sudjelovali: Visnja Korbar, Zdenka Vuckovic, Jasna Zlokic, Toni Kljakovic i Marko Novosel.
Koncert u Bjelovaru, uz orkestar Miljenka Prohaske, sa Zdenkom Kovacicek, Zafirom Hadzimanovim, Dragom Diklicem i svim predhodnim kolegama.

2008. Na poziv mladog zaljubljenika u glazbu, Davida Dezsöa, sudjelujem na koncertu "Sjecanje na Ivu Robica" u Opatiji, koji se odrzao Robicu u cast.

U Domu u kojem zivim, svecano sam proslavila 60 godisnjicu svog umjetnickog rada, sa kolegicom Visnjom Korbar, Zborom "Hrvatice" kojim je dirigirao Ronald Braus, zajedno smo otpjevali pjesmu "Maskare"; koja je na Splitskom festivalu u duetu sa Markom Novoselom dobila prvu nagradu publike.

2009. 18.07.2009. godine, u organizaciji Davida Dezsöa, priprema se moj solisticki kocert u Opatiji koji ce biti na terasi Hotela "Kvarner", uz pratnju Tria Vanje Lisaka. Moji su gosti: Zdenka Kovacicek, Visnja Korbar i Miro Ungar.


Literatura:

Omotnice i prateće brošure Jugotona i Croatia Recordsa
Intervju Anice Zubović Večernjem Listu, Zagreb
www.vecernji-list.hr / www.gloria.com.hr



Autor:

Nadir Efendić
Henstedt-Ulzburg, Deutschland
Efendic@gmx.de







Davor Matosevic - videos
Reklamno mjesto 5
Rock Otocec 2010
Reklamno mjesto 6
Web portal Pljuga
Reklamno mjesto 7

Andjelko Jurkas (HR) - Bez rocka trajanja (Knjiga + CD)
Reklamno mjesto 8
Gary Talley (USA) - Guitar Playing for Songwriters
Reklamno mjesto 9

Hosting sponzor:

Barikada - facebook group





© Copyright by Dragutin Matosevic. All rights reserved (2004 -